Start B&L O NAMA TESTIRANJE KONTAKT ☰
... Vaša karijera naš posao ...
... radite na sebi ...
... budite zavodljiv poslodavac ...
... naučite se predstavite ...
... nemojte lako gubiti radnike ...
naslov

Psihološki testovi u selekciji

: JM - : 15.3.2020.

Kriterijumi psiholoških testova


Prva psihološka testiranja sprovedena su davne 1942. godine za zapošljavanje obaveštajaca u američkoj obaveštajnoj službi OSS (Office of Strategic Services), a ta organizacija je preteča onoga što danas znamo kao CIA. Šezdesetih i sedamdesetih godina psihološka testiranja su dobila zamah u ostalim profesionalnim testiranjima. U to vreme otprilike počinju i da se sprovode testiranja i na području Hrvatske. Kasnih sedamdesetih godina mnoge kompanije prestaju koristiti testove zbog straha od tužbi. Kompanije koje su ostale pri testiranju razvijaju kvalitetne testove vodeći sve više računa o metodologiji i pravednosti testiranja. Danas se u praksi zna da su testovi bolji prediktori učinka od intervjua, biografija, pisama preporuke ili drugih ličnih podataka radnika.

 

Svaki test mora biti standardizovan:

  • Način primene mora biti kontrolisan
  • Način bodovanja i tačni odgovori moraju biti definisani
  • Moraju biti postavljene norme za interpretaciju rezultata (baždarenost)
  • Test mora biti pouzdan: mora pojavu meriti konzistentno
  • Test mora biti valjan: mora meriti ono što želimo izmeriti
  • Test mora biti ekonomski opravdan
  • Test mora biti pošten: ne sme preferirati jednu grupu nad drugom

 

Najvažniji kriterijum svakog testa je valjanost:

  • Logika je jasna: prediktor je učinak u nekom testu (npr. test numeričkih sposobnosti), a kriterijum uspešnosti u radnom zadatku (npr. procena nadređenog radne uspešnosti knjigovođa).
  • Postoje dve metode utvrđivanja kriterijumske valjanosti:
  • Metoda prisutnih radnika (concurrent validation)
  • Metoda praćenja (predictive validation)

 

Pristranost testova i kako izbeći:

Do pristranosti dolazi kada dve različite grupe (npr. etničke, polne) ispitanika imaju različite rezultate na prediktoru, a gotovo jednake u kriterijumima. Naoko postoji relativno visoka povezanost, na nivou svih ispitanika, ali ako se pogledaju grupe zasebno, dolazi do neopravdanog odbacivanja dela radnika npr. manjinske grupe zbog njihovog rezultata u prediktoru. Takav je test pristran.